Svjedoci smo, kako porasta broja žena s citološkim abnormalnostima vrata maternice, tako i rastućih potreba za kolposkopijom i izučenim kolposkopičarima.
Još uvijek smo daleko i od stvarnih odgovora na pitanja koliko kolposkopa, koliko kolposkopičara i tko sve treba znati kolposkopirati? Kako organizirati kolposkopske jedinice, u okviru ginekološke ambulante i primarne zdravstvene zaštite, u okviru polikliničke sekundarne zdravstvene zaštite ili u okviru rada bolničkih i kliničkih odjela na razini tercijarne zdravstvene zaštite?
Potreba za izučenim kolposkopičarima izvire iz ranijih, dobro dokumentiranih istraživanja koja ukazuju da bismo u Hrvatskoj populaciji žena, u slučaju potpune pokrivenosti citološkim probirom i očekivanih 7% abnormalnih citoloških rezultata, morali izvršiti približno 13,580 kolposkopija godišnje, što predstavlja veliku obavezu za nešto više od 600 ginekologa u Hrvatskoj.
S druge strane, ispravno kolposkopiranje postiže se nakon strpljivog učenja uz iskusne kolposkopičare, te trajno usavršavanje.
Tek u suradnji, ne samo ginekološke struke i uvođenja programa izobrazbe u osnovnim i srednjim školama prilagođenih mladoj populaciji, već i interdisciplinarnog rada s drugim, relevantnim specijalnostima kao što su venerolozi i urolozi, mogu se kroz sagledivo vrijeme očekivati i početni zadovoljavajući rezultati. Treba imati na umu nuliparitet, tek predstojeće generiranje, očuvanje normalnog seksualnog života i unijeti spoznaje o samoodgovornosti.
Temeljni cilj − bolju prevenciju invazivnih promjena vrata maternice, moguće je postići, ali samo velikom upornošću i zajedničkim naporima.
Kao iskusni kolposkopičari ginekolozi u suradnji sa specijalistima ginekološke citodijagnostike i ginekološke patohistologije i uz pomoć relevantnih specijalista komplementarnih subspecijalnosti, prihvatili smo izazov i za sve zainteresirane koji žele dublje proniknuti u kolposkopsku problematiku i naučiti ispravno kolposkopirati, pripremili smo ovaj kolposkopski atlas kao izvorno, korporativno djelo hrvatskih stručnjaka.
Kritična masa spoznaja, tekstualnog koncepta i slikovnog trezora tijekom proteklih 20 godina bili su dodatni motiv za definitivno zaokruživanje našeg rada izdanjem knjige o kolposkopiji.
Nadamo se i vjerujemo da ćemo na ovaj način omogućiti usvajanje teorijske podloge temeljne izobrazbe mladih generacija, uz koje je nužno praktično iskustvo uz mentore i vlastito iskustvo u samostalnom radu, na korist svih pacijentica koje su nam povjerile svoje ginekološko i reproduktivno zdravlje.
Prof. dr. sc. Goran Grubišić,
počasni predsjednik Hrvatskog društva za kolposkopiju i bolesti vrata maternice
Hrvatskoga liječničkog zbora