Povijest
Gledajući povijesno u mnogim kultruama porod u vodi je tradicionalni
način rađanja. Tako je kod Camash indijanaca u Kostariki, kod Maora,
domorodaca s Novog Zelanda, na Samoanskim otocima kod Australije te na
Havajima. U Europi porod u vodi prvi uvodi u praksu dr. Igor Charkowsky
iz Moskve koji od 1963. godine primjenjuje tu tehniku u sklopu
holističkog psihološkog pristupa rađanju, ali kao neformalnu djelatnost
izvan bolničkog sustava. 1970-ih godina u Francuskoj dr. Michael Odent
prvi u bolničku djelatnost uvodi rađanje u vodi, što je 1978. godine
prihvaćeno kao komplementarna djelatnost u francuskim rodilištima.
Tijekom 1980-ih godina porod u vodi se počinje provoditi i u SAD-u,
Engleskoj i Njmečakoj, a od 1990-ih proširio se i u skandinavske
zemlje, Austriju, Švicarsku, Češku i Sloveniju. Od 2003. porod u vodi
primjenjuje se i u Hrvatskoj, a prvi je proveden u Klinici za
ginekologiju i porodništvo KBC-a Rijeka.
Tijek poroda u vodi
Za primjenu ovakvog načina rađanja odlučili smo se zbog prednosti koje
porod u vodi donosi. Za majku on znači smanjenje bolova, a time
smanjuje i potrebu za analgezijom, smanjuje učestalost ureza međice
zbog realksirajućeg djelovanja tople vode na mišićno dno zdjelice,
povećava mogućnost mijenjanja položaja za vrijeme rađanja, olakšava
disanje, što sve skupa dovodi do povećanja zadovoljstva rodilje. Za
dijete znači manji stres zbog manje promjene temperature pri dolasku na
svijet, jer iz plodne vode ne dolazi direktno u relativno hladni zrak.
Za donošeno dijete ne postoji mogućnost aspiracije vode pri rođenju jer
ono ima urođeni refleks ronjenja (diving-reflex). To je zaštitnii
refleks kod kojeg vod podražajem receptora kože lica i oko usta i nosa,
putem niti n.trigeminusa izaziva refleksni odgovor koji dovodi do
zatvaranja glotisa i na taj način sprječava ulazak vode u pluća. Ovaj
je refleks kod donošene novorođenčadi najizraženiji u trenutku poroda.
Uvjeti koji od strane rodilje...moraju
biti zadovoljeni da bi se uopće razmišljalo o porodu u vodi su: da se
radi o jednoplodnoj terminskoj trudnoći, da je dijete u stavu glavicom,
da je tijek trudnoće uredan i da se radi o zdravoj trudnici. Uz to
testovi na HBV, HCV, HIV i klamidiju kod trudnice moraju biti
negativni. Preporučamo pregled u 37. tjednu trudnoće da bismo utvrdili
jesu li kriteriji za porod u vodi zadovoljeni i da bismo trudnicu
dodatno upoznali s prednostima i eventualnim razlozima zbog kojih se
porod ne bi mogao dovršiti u vodi.
Tehnički uvjeti...koji
moraju biti zadovoljeni su da je u prostoji u kojoj se odvija porod
ugodan i smirujući ambijent, temperatura zraka 24°C bez strujanja,
temperatura vode koju rodilja može samostalno regulirati 37°C, te da je
voda u bazenu u kojem se odvija porod protočna i da ujedno lagano
masira. Bazen u kojem se odvija porod je dizajniran od grupe primalja
tako da oblikom osigurava odličan komfor za rodilju. Elektronska
regulacija radne visine olakšava rad primalje. Sam bazen ima zapreminu
250 litara, dubine je 430 mm, širine 960 mm, a dužine 1620 mm.
Obskbljen je jednokranim odvodnim cijevima i ima PVC preljev za kadu.
Mehaničko čišćenje, dezinfekcija, redovita kontrola briseva bazena kao
i ispravnosti vode uz korištenje jednokratnih odvodnih cijevi, koje se
provodi rutinski, način je da se spriječi nastanak i prijenos infekcija.
Porod u vodi
Priprema rodilje za porod u vodi podrazumijeva standardne postupke:
pregled, klizmu i tuširanje koji su obvezni te telemtrijsku
kardiotokografiju. Za porod u vodi nužni su nam dobri prirodni ili
stimulirani trudovi, otvorenost ušća od najmanje 3-4 cm, dok vodenjak
mora biti nužno održan. Također je poželjno da rodilja prije ulaska u
bazen čim više hoda ili koristi loptu.
Tijekom prvog porodnog doba prate se vitalni znakovi rodilje,
kontinuirano se provodi telemetrijska kardiotokografija, rodilja se
potiče da čim češće mijenja položaj uz naglasak na pravilno disanje i
relaksaciju između trudova, koji se po potrebi mogu stimulirati.
Rodilji je dozvoljen slobodan unos tekućine na usta, a jednokratni
boravak u bazenu ograničavamo na 2 sata.
U drugom porodnom dobu može se, ukoliko je potrebno, učiniti urez
međice u vodi. Primalja prihvaća dijete potpuno pod vodom. Nakon poroda
cijelog tijela dijete može ostati do jednu minutu pod vodom, nakon čega
se licem prema površini vadi iz vode i stavlja majci na grudi.
Pupkovina se reže nakon prestanka pulziranja. Po rođenju djeteta
ispušta se voda iz bazena i posteljica porod „na suhom“. Na taj se
način izbjegava mogućnost embolije vodom. Kontrolira se krvarenje i
involucija uterusa te ukoliko treba učiniti kirurška opskrba porođajnih
putova.
Da li će rodilja roditi u vodi ili ne ovisi o tijeku poroda, odnosno o
procjeni opstetričara (patološki CTG zapis, zelena plodna voda,
eventualno neka druga patološka stanja u porodu).
Najčešće postavljano pitanje vezano uz porod u vodi...je pitanje sigurnosti takvog načina rađanja. Zadnjih desetak godina pojavili su se brojni radovi na tu temu.
Eldering i sur. su 1997. retrospektivnom studijom usporedili tisuću
poroda u vodi s istim brojem klasično vođenih poroda: nije dokazan veći
mortalitet i morbiditet u majki i djece, manja je uporaba analgetika,
manja je učestalost ureza međice. Do sličnih zaključaka došli su i
Gilbert i sur. uspoređujući 4.000 poroda u vodi s normalnim vaginalnim
porodima. Chineze i sur. su objavili rezultate retrospektivne studije
koja je obuhvatila 301 porod u vodi i došli do zaključka da je porod u
vodi ukoliko ga vode iskusni opstetričari jednako siguran kao i
normalni vaginalni porod. Slične rezultate objavili su i Greissbühler i
sur, te Thöni i sur. Identični rezultati su objavljeni u časopisu
Ganäkologisch-geburtshilfliche Rundschau iz 2003. godine na temelju
studije kojom je obrađeno 4.000 poroda u vodi.
Porod u vodi...uz pravilno
postavljene indikacija i dobro educirane porodničare i primalje
predstavlja siguran način rađanja za majku i dijete. Porodom u vodi
smanjuje se upotreba analgetika i učestalost ureza međice.
Rađanje u vodi pokušaj je i doprinos humanizaciji odnosa prema
rodiljama pri čemu se uvažava izbor rodilje o načinu rađanja i njeno
aktivno sudjelovanje u donošenju takve odluke. Cilj je osloboditi
rodilju straha od poroda i pomoći joj da pozitivno doživi porod.
Rađati u vodi mogu samo potpuno zdrave rodilje uz pomoć posebno
motiviranog i obučenog zdravstvenog osoblja, prvenstveno opstetričara i
primalja koji su dužni brinuti se o fizičkim i psihičkim potrebama
rodilja.
mr.sc. Nebojša Sindik, dr.med. :: Klinika za ginekologiju i porodništvo KBC-a u Rijeci :: Cambierieva 17 :: Rijeka ::
|
|
| |
Literatura:
1. .Odent M. Birth under water. Lancet 1982; 2:1476-7
2.Eldering G. Wassergeburt – eine mögliche Entbindungsform? Perinat Med 1997; 9:40-4
3.Gilbert RE, Tooley PA. Perinatal mortality and morbidity among babies
delivered in water. Surveillance study and postal survey. Brit Med J
1999; 21:319
4.RCOG. Birth in Water. Statement. London, RCOG, 2001.
5.Nikodem VC. Immersion in water in pregnancy, labour and birth. Cochrane Database Syst Reb 2004; (2):CD000111.
|
:: važne pravne informacije ::
HDGO portal pruža stručne informacije o brojnim temama i
događanjima u ginekologiji, opstetriciji i humanoj reprodukciji. Svrha
navedenih informacija nije davanje medicinskih savjeta ili uputa o
uporabi pojedinih proizvoda niti promocija pojedinih proizvoda kao
takvih. Niti jedan posjetitelj web portala ne smije koristiti
informacije sadržane na ovom portalu za dijagnosticiranje ili liječenje
zdravstvenog problema ili bolesti bez savjetovanja sa stručnim
medicinskim osobljem jer su informacije objavljene na portalu predviđene
kao dodatak, a ne kao zamjena za stručnost, vještinu, znanje, iskustvo
i procjenu specijaliste za ginekologiju i opstetriciju koji se brine o
bolesnici, odnosno trudnici.
HDGO je poduzeo i ubuduće će poduzimati odgovarajuće napore
kako bi informacije sadržane na ovom web portalu bile točne i precizne,
ali istovremeno ne daje nikakva jamstva glede njihove potpunosti.
Shodno tome, takve informacije ne mogu služiti kao predložak za sudsko
medicinska vještačenja. Takve informacije HDGO priopćuje svojim
članovima na redovitim okupljanjima i putem stručnih smjernica odobrenih
od strane nadležnih tijela.
Stručne smjernice HDGO donose se prema strogim stručnim pravilima i
specifičnim uvjetima ginekološke i opstetričke struke u RH, te se nakon
odobrenja od strane nadležnih tijela objavljuju s posebnom napomenom.