Premda prvi zahtjevi za osnivanjem medicinskog fakulteta u Hrvatskoj sežu u 1790. godinu, druga polovica 19. stoljeća predstavlja razdoblje kada rastu napori za njegovim osnivanjem. Hrvatski sabor na svojoj sjednici od 13. siječnja 1874. prihvaća nacrt Zakona o ustrojstvu sveučilišta i proglašava Zakonski članak ob ustrojstvu sveučilišta Franje Josipa I. u Zagrebu, koji predviđa uređenje četiriju fakulteta: bogoslovnoga, pravoslovno-državoslovnoga, liječničkoga i mudroslovnoga.
U skladu sa Zakonom Sveučilište je otvoreno 19. listopada 1874. godine. Odmah su otvoreni svi navedeni fakulteti osim medicinskog koji se trebao otvoriti „...čim se osiguraju sredstva za njegovo ustrojstvo i uzdržavanje“, što je potrajalo pune 42 godine.
Razvoj ginekologije i opstetricije
Razvoj ginekologije u sklopu kirurgije i izdvajanje ginekološko-opstetričke struke odvijaju se usporedo s osnivanjem Medicinskog fakulteta u Hrvatskoj prvih desetljeća 20. stoljeća a mnogi sudionici jednih, ujedno su sudionici i drugih događanja.
U to vrijeme, na prijelomu 19. u 20. stoljeće se u medicini razvijaju specijalizacije. Prije toga su u tadašnjim bolnicama bila dva odjela: "interni" i "eksterni". Pod "internu" su spadale dječje bolesti, neurologija, ftizeologija i infektologija. U "eksterni" su spadale sve kirurške bolesti, uključujući ginekologiju, ortopediju, otorinolaringologiju i urologiju, bolesti oka te kože i spolnih organa.
Prvi organizirani početci ginekologije i opstetricije kao liječničke struke počinju u Kraljevskom zemaljskom rodilištu i potom u Kraljevskoj sveučilišnoj klinici za ženske bolesti i primaljstvo, pod čelništvom prof. Franje Dursta i njegovih suradnika i učenika.
Kraljevsko zemaljsko rodilište, utemeljeno 1877. godine Odlukom bečke vlade, bilo je smješteno u Ilici 85 u bivšoj zgradi bolnice Sestara Milosrdnica. Pod vodstvom dr. Antuna Lobmeyera u rodilištu se obavljalo samo primaljstvo. Godine 1894. bolnica Sestara Milosrdnica seli se u Vinogradsku ulicu kada rodilište dobiva mogućnost rekonstrukcije i proširenja, kao i potpunog samostalnog djelovanja. Rodilište dobiva 36 kreveta za trudnice, 33 za babinjače, rađaonicu s dva kreveta, te internat za učenice sa 16 postelja, što omogućuje znatno veći djelatnost.
Ginekološka se djelatnost u to vrijeme obavljala na Odjelu za kirurgiju i ginekologiju bolnice Sestara Milosrdnica, pod vodstvom kirurga dr. Theodora Wickerhausera, a jedan od njegovih pomoćnika bio je dr. Franjo Durst. U skladu s tadašnjim trendom u Europi, porodnička i ginekološka djelatnost se tada objedinjuju u jedinstvenu struku i specijalizaciju "ginekologija i opstetricija". Kirurg dr. Durst preuzima 1897. godine "Kraljevsko zemaljsko rodilište", te u to rodilište dolaze ne samo rodilje nego i ginekološke bolesnice. Rodilište je radilo u vrlo skučenim uvjetima, te se 1912. počela namjenski graditi nova zdgrada u ulici Sv. Petra. Zgrada je dovršena 1920. godine, u nju se iz Ilice 85 seli Zemaljsko rodilište i Primaljsko učilište. Godine 1921., osnutkom Liječničkog fakulteta, Zemaljsko rodilište postaje Kraljevskom sveučilišnom klinikom za ženske bolesti i primaljstvo. Još od 1905. godine u rodilištu se obavlja kompletna ginekološka i opstetrička djelatnost.
Asistentni, kasnije docenti i profesori u Kraljevskoj sveučilišnoj klinici za ženske bolesti i primaljstvo bili su dr. Stjepan Vidaković, dr. Srećko Šilović, dr. Srećko Zanella, dr. Filip Dražančić, dr Vladimir Bazala, dr. Erich Rosenzweig, dr Janja Zerka-Szabo, dr Rafael Dolinšek, dr Karlo Breaer, dr Mladen Bival.... Iz Klinikse su malo pomalo odlazili školovani specijalisti, koji su redom osnivali ginekološko-porodničke odjele u bolnicama diljem Hrvatske.
Ginekološka sekcija - Hrvatsko društvo ginekologa i opsteričara - Hrvatsko društvo za ginekologiju i opstetriciju
Prve Stručne sekcije Hrvatskoga liječničkoga zbora osnivaju se u drugom desetljeću 20. stoljeća. Ginekolozi i opstetričari djeluju prvotno u okviru Kirurške sekcije Zbora, koja je utemeljena 1911. godine. Ginekolozi, kao kirurška struka, djeluju unutar ove sekcije gotovo tri desetljeća, pri čemu je upravo jedan ginekolog redovito potpredsjednik ili tajnik sekcije. Rezultat snaženja struke jest izdvajanje ginekologa u samostalnu Ginekološku sekciju Zbora liječnika Hrvatske, koja je utemeljeno 25. svibnja 1940. godine, u vrijeme Banovine Hrvatske. Za vrijeme II. svjetskog rata Ginekološka sekcija je djelovala smanjnim obimom, a završetkom rata je prestala postojati prestankom rada Zbora liječnika Hrvatske. Ginekološka sekcija ratno vrijeme preživljava povremeno održavajući sastanke i predavanja u zgradi Zbora i u Klinici u Petrovoj ulici. Predsjednik Sekcije je prof. dr. Stjepan Vidaković.
Završetkom rata obnavlja se i ponovno aktivira Zbor liječnika Hrvatske formalnim sjedinjenjem s Društvom liječnika Hrvatske 1947. godine. Unutar Zbora liječnika Hrvatske obnavljaju se stare i osnivaju nove stručne sekcije. Tako je 14. lipnja 1947. godine ponovno formirana Ginekološka sekcija Zbora, s predsjednikom prof. Durstom i tajnikom doc. Zanellom.
Ginekološka sekcija je tada bila jedini ustroj ginekologa. 36 godina kasnije, 1973. godine osniva se Sekcija za perinatalnu medicinu. Tijekom sljedeća dva desetljeća Ginekološka i Perinatološka sekcija organiziraju redovite mjesečne sastanke i tečajeve za usavršavanje. te intersekcijske sastanke skolegama iz Slovenije i s onima iz Srbije. Ginekološka sekcija je bila član Udruženja ginekologa i opstetričara Jugoslavije (osnovano 1950.), a Sekcija za perinatlnu medicinu Udruženja za perinatalnu medicinu Jugoslavije (osnovano 1979.).
Dražančić A.
RAZVOJ GINEKOLOGIJE I PERINATOLOGIJE, STRUČNA DRUŠTVA LIJEČNIČKOGA ZBORA,..
Prvi dio: Ginekološka sekcija i Sekcija za perinatalnu medicinu
|
Gynaecol Perinatol 2010; 19 (2): 101-17 |
Ginekološka sekcija Zbora liječnika Hrvatske poslovala je pod ovim imenom sve do 30. rujna1991. godine, kada Hrvatski liječnički zbor izlazi iz "Saveza ljekarskih društava Jugoslavije". Ginekološka sekcija se 16. listopada 1991. godine povlači iz Udruženja ginekologa i opstetričara Jugoslavije (UGOJ).
Temeljem novog Statuta Zbora, izglasanog 26. veljače 1992. godine, sekcije postaju Stručna društva Zbora. Ginekološka sekcija postaje 1992. godine Hrvatsko društvo ginekologa i opstetričara. Ginekološka sekcija je 18. prosinca 1991. godine primljena za članicu E-EBGO (Extended European Board of Obstetrics and Gynecology), te za članicu UPIGO-a (Union professionelle internationale des gynecologutes et obstetriciens), na čijem su XXXVII. kongresu sudjelovala dva delegata (A. Dražančić i A. Kurjak).
Upravni odbor FIGO-a (International Federation of Gynecologists and Obstetricians), temeljne međunarodne ginkološko-opstetričke udruge, preliminarno je prihvatio rada već Hrvatsko društvo ginekologa i opstetričara za svoju članicu 7. prosinca 1992. godine, a prijam je potvrđen na kongresu u Montrealu u Kanadi u rujnu 1994.
| Razdoblje |
Predsjednik |
Tajnik |
| 1940.-1941. |
prof. Franjo Durst |
doc. Srećko Zanella |
| 1942.-1944. |
prof. Stjepan Vidaković |
? |
| 1947.-1953. |
prof. Franjo Durst |
doc. Srećko Zanella |
| 1954.-1956. |
prof. Stjepan Vidaković |
doc. Milan Berger |
| 1957.-1960. |
prof. Stjepan Vidaković |
doc. Branko Rajhvajn |
| 1961.-1962. |
dr. Stanislav Szabo |
doc. Predrag Drobnjak |
| 1962.-1963. |
prof. Erich Rosenzweig |
dr. Eduard Baršić |
| 1963.-1965. |
doc. Predrag Drobnjak |
dr. Eduard Baršić |
| 1966.-1970. |
prof. Predrag Drobnjak |
doc. Ante Dražančić |
| 1970.-1974. |
prof. Branko Rajhvajn |
doc. Ante Dražančić |
| 1974.-1978. |
prof. Branko Rajhvajn |
dr. Veselko Grizelj |
| 1978.-1980. |
prof. Zdravko Pavlić |
dr. Veselko Grizelj |
| 1980.-1983. |
prim. Ivan Pavleković |
dr. Goran Grubišić |
| 1984.-1988. |
prof. Ante Dražančić |
dr. Ivo Fudurić |
| 1988.-1992. |
prof. Ante Dražančić |
dr. Ivo Fudurić |
| 1993.-1997. |
prof. Veselko Grizelj |
dr. Damir Bagović |
| 1998.-2004. |
prof. Ivan Kuvačić |
dr. Držislav Kalafatić
|
| 2005.-2009. |
prof. Ivan Kuvačić |
dr. Držislav Kalafatić |
| 2009.-2014. |
prof. Dubravko Barišić |
dr. Držislav Kalafatić i dr. Vesna Harni |
| 2014.- |
prof. Ante Ćorušić |
dr. Držislav Kalafatić i dr. Vesna Harni |
Prema naputku HLZ-a, 6. veljače 2010. godine društvo je iz administrativnih razloga još jednom preimenovano u Hrvatski liječniČki zbor. Hrvatsko društvo za ginekologiju i opstetriciju, a na istoj sjednici Skupštine Društva usvaja se i Pravilnik o radu stručnog Društva.
:: dr. Vesna Harni :: HDGO, povijesni prikaz.