Portal Hrvatskog društva za ginekologiju i opstetriciju logo

KBC Rijeka

Klinički bolnički centar Rijeka utemeljen je 1. ožujka 1982., spajanjem pet bolnica: Opće bolnice "Braće dr. Sobol", Opće bolnice "Dr. Zdravko Kučić", Dječje Bolnice Kantrida, Ortopedske bolnice Kraljevica i Kliničke bolnice za plućne bolesti Ičići. Danas je jedan od četiri klinička bolnička centra u Hrvatskoj i centralna je bolnička ustanova na području Istre, Primorja, Like i Gorskog Kotara.

KBC Rijeka je nastavna i znanstveno-istraživačka baza Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, a sastoji se od 15 klinika, 3 klinička zavoda i 8 zavoda, koji djeluju na tri lokaliteta, s ukupno 3.029 djelatnika.

Klinika za ženske bolesti i porode

Ginekološko porodnička djelatnost u Rijeci se sve do 1985. godine obavljala na dva lokaliteta, razdvojena Rječinom, koja je prije II. svjetskoga rata predstavljala granicu prema Italiji. Istočno od Rječine se 1932. godine počinje gradnja bolnice na Sušaku, čije je svečano otvorenje bilo 16. prosinca 1934. godine. Banovinska bolnica kralja Aleksandra I je imala 180 bolesničkih kreveta, a 1935. godine se osniva Ginekološko-porodnički odjel. Poslije rata bolnica dobiva ime Opća bolnica “Dr.Zdravko Kučić”, a kasnije prerasta u kliničku bolnicu.

Zapadno od Rječine se nalazila Bolnica Sv. Duha, koja se nekoliko puta seli, a od 1880. godine postoji kao samostalna ustanova s internističkim, kirurškim, psijihatrijskim, kožno-veneričkim odjelom i rodilištem, s ukupno 184 bolesnička kreveta. Riječka gradska bolnica se nalazila u tom prostoru do selidbe u zgradu bivše Vojne pomorske akademije 1933. godine. Godine 1946. se iz Kirurškog odjela izdvaja ginekologija i porodništvo i smješta u zgradu “Sanatorio Fiumano”. Poslije II. svjetskog rata Bolnica Sv. Duha mijenja ime u Opća bolnica “Braće dr. Sobol”, a 1975. godine postaje kliničkom bolnicom.

Obje ginekološko-porodničke klinike se tijekom transformacije Kliničkog bolničkog centra sjedinjuju i od 1985. formiraju jedinstvenu Kliniku za ginekologiju i porodništvo KBC Rijeka. Klinika je smještena u novoizgrađenoj modernoj zgradi na kompleksu riječke bolnice.

Kliniku za ženske bolesti i porode Rijeka sačinjava osam odjela: Odjel perinatologije, Odjel neonatologije, Odjel ginekologije, Odjel za humanu reprodukciju, Odjel ginekološke citologije, Odjel operacijske sale i sterilizacije i Poliklinički odjel s dnevnom bolnicom.

Odjel perinatologije

Odjel perinatologije je tercijarni perinatološki centar koji se uz skrb o urednim trudnoćama bavi dijagnostikom, liječenjem i porodima visokorizičnih trudnoća. Sačinjavaju ga Odsjek za fetalnu i maternalnu medicinu, Odsjek rađaonice i Odsjek za babinjače. Jedan je od četiri takva regionalna centra u Hrvatskoj (Zagreb, Split, Rijeka i Osijek). Na odsjeku za fetalnu i maternalnu medicinu su 32 kreveta raspoređena u 10 soba s jednim sanitarnim čvorom na dvije sobe. Tu su i dva apartmana koje trudnica po svojoj želji može koristiti uz nadoplatu.

Na odsjeku se hospitaliziraju trudnice čija je trudnoća (visoko) rizična, te zahtijeva proširenu bolničku dijagnostiku, intenzivan nadzor i liječenje. Najčešće su to trudnoće komplicirane znakovima prijetećeg pobačaja ili prijevremenog poroda, hipertenzijom, dijabetesom,višeplodne trudnoće i druge. Trudnice primamo iz okolnih županijskih bolnica također i prema načelu transporta in utero.

U okviru prenatalne dijagnostike obavljaju se konzilijarni ultrazvučni pregledi, a u citogenetske svrhe rana amniocenteza (od 16-18 tjedna trudnoće) i uzimanje uzorka krvi iz pupkovine (kordocenteza, nakon 20 tjedna trudnoće). Uzorci plodove vode ili krvi šalju se na Zavod za biologiju i medicinsku genetiku Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, gdje se vrši citogenetska pretraga. Trudnice se za spomenutu invazivnu dijagnostiku primaju ponedjeljkom i četvrtkom, zahvati se izvode utorkom i petkom. Trudnice se otpuštaju s Klinike slijedeći dan nakon zahvata. Rezultat citogenetske analize treba očekivati za tri do četiri tjedna.

Budući je najčešća indikacija za amniocentezu životna dob, granična životna dob kod koje preporučujemo kariotipizaciju ploda je navršenih 36 godina. Ostale indikacije su: rođenje djeteta s Downovim sindromom ili Down sindrom u obitelji trudnice, pozitivni rezultati biokemijskog (double ili triple test), ili ultrazvučnog probira. Trudnica treba sa sobom donijeti potrebnu medicinsku dokumentaciju.

Na odsjeku se svakodnevno obavlja jutarnja i poslijepodnevna vizita. U rutinskom radu koristimo sve metode suvremenog antepartalnog nadzora: kardiotokografiju (s i bez opterećenja), biofizikalni profil fetusa te ultrazvučne metode ( trodimenzionalni i četverodimenzionalni ultrazvuk, obojeni Doppler), kao i invazivnu dijagnostiku i terapiju fetusa (kasna amniocenteza, drenažni zahvati, amnioinfuzija, zahvati iz domene fetalne terapije).

Odjel neonatologije

Odjel neonatologije čine Odsjek intenzivnog liječenja novorođenčadi i Odsjek intenzivne njege novorođenčadi. Odjel za neonatologiju smješten je na 5. katu Klinike za ginekologiju i porodništvo KBC Rijeka.

Riječko rodilište 1996. godine, prvo u Hrvatskoj, zaslužilo je i dobilo prestižan naslov „Bolnica- prijatelj djece“, zahvaljujući poticanju kontakta između majke i djeteta od trenutka njegova rođenja. Dijete se odmah po porodu stavlja majci na prsa, čime se između ostalog potiče dojenje. Rezulta toga je da se oko 95% djece pri odlasku iz riječkog rodilišta hrani majčinim mlijekom. Tijekom boravka u rodilištu naše iskusne sestre pokazat će vam i naučiti vas tehnikama dojenja. Dugogodišnje iskustvo i tisuće porođaja godišnje najbolja su jamstvo da ćete od naših medicinskih sestara i liječnika dobiti korisne odgovore na sva pitanja u svezi dojenja i svemu drugome što vas zanima u vezi vašeg djeteta.

Odsjek za intenzivno liječenje novorođenčadi Odjela za neonatologiju Klinike za ginekologiju i porodništvo KBC-a Rijeka pruža skrb i liječenje prijevremeno rođene djece kao i teško bolesne novorođenčadi.

Odjel rađaonice

Rađaonica je novouređeni prostor koji se sastoji od prostorije za prijem rodilja, predrađaone, šest odvojenih "rađaonskih bokseva", te jedne odvojene prostorije za porod u vodi.

Arhitektonski je riješena tako da je rodiljama osigurana privatnost uz mogućnost prisustva njenog partnera na porodu. Prisustvo na porodu nije uvjetovano prisustvovanjem tečaju pripreme trudnica za porod.

U Klinici za ginekologiju i porodništvo Rijeka se od prosinca 2001. godine primjenjuje epiduralna analgezija.

Od 2003. godine postoji mogućnost alternativnih načina rađanja: porod u vodi i na stolčiću, te korištenje gimnastičke lopte u porodu. 25. veljače 2003. godine prvi porod u vodi u Hrvatskoj obavljen je u našoj Klinici. Do kraja 2006. godine u vodi je rodila 351 rodilja.

14. kolovoza 2005. obavljen je prvi porod na stolčiću. Do kraja 2006. godine bila su 244 poroda na stolčiću.

Tijekom 2006. godine zabilježeni su slijedeći statistički podatci: 2.853 poroda, 32 blizanačke trudnoće i dvije troplodne trudnoće. Učestalost prijevremenih poroda iznosila je 4.9%, dok je postotak prijevremeno rođene djece 5.5%. Učestalost carskog reza ima trend smanjivanja od 2002. godine te je za 2006. godinu iznosila 8.93%.

U vodi je rodilo 76 rodilja (2.7%), na stolčiću 181 (6.3%). U epiduralnoj analgeziji rađalo je 16% rodilja.

Od ožujka 2007. godine postoji mogućnost uzimanja krvi iz pupkovine za pohranu u banku umbilikalne krvi (matičnih stanica) u svrhu autologne primjene.

Odjel za babinjače

Odsjek ima 39 kreveta koji su raspoređeni u trokrevetnim sobama, uz koje su dječji krevetići ("rooming in"). Svaka soba ima tuš i WC. Prema želji babinjače postoji mogućnost smještaja u apartmanu.

Babinjače prosječno borave na odsjeku tri dana, a ukoliko je porod dovršen carskim rezom otpuštaju se unuar sedam dana. Svakodnevne su jutarnja i popodnevna vizita.

Odjel ginekologije

Odjel ginekologije obuhvaća Odsjek ginekološke onkologije, Odsjek opće ginekologije s urologijom, Odsjek intenzivne njege i Odsjek ginekološke dijagnostike.

Odjel ginekologije je smješten na II. katu zgrade Klinike, u visini glavnog ulaza u Kliniku. Odsjek ginekološke dijagnostike smješten je na I katu zgrade. Na odjel se primaju i liječe pacijentice iz Rijeke, Primorsko-goranske županije, Istarske županje, Ličko-senjske županje te pacijentice iz ostalih područja Hrvatske, upućene najčešće zbog liječenja malignih bolesti genitalnih organa.

Odjel operacijske sale i sterilizacije

Sastoji se od 3 operacijske sale i prostora za premedikaciju bolesnica prije operativnog zahvata (tzv. "reecover") u kojima se izvode sve operacije iz područja ginekološke kirurgije i endoskopije, te operativno dovršenje poroda carskim rezom.

Osim klasičnih operacija transabdominalnim i vaginalnim pristupom, u našoj klinici izvode se i najsloženiji zahvati u polju endoskopske (laparoskopske i histeroskopske) kirurgije u ginekologiji suvremenom medicinskom opremom. Na raspologanjau stoje tri vrhunski opremljene operacijske dvorane:

  1. operacijska sala (sala za endoskopske operacije)
  2. operacijska sala (sala za transabdominalne i vaginalne operacije)
  3. operacijska sala ("opstetrička sala") – sala za opstetričke operacije, a prema potrebi i za transabdominalne i vaginalne operacije.

Poliklinički odjel s dnevnom bolnicom čine slijedeće ambulante:

  • Ambulanta za opću ginekologiju
  • Ambulanta za opću ginekologiju – patohistološki nalazi
  • Ambulanta za ginekološku onkologiju
  • Ambulanta za humanu reprodukciju
  • Ambulanta za ginekološku endokrinologiju
  • Ginekologija-hitna ambulanta
  • Perinatologija-hitna ambulanta
  • Rađaonica-hitna ambulanta
  • Ambulanta za perinatalnu medicinu
  • Ambulanta za perinatologiju i alternativne načine rađanja
  • Ambulanta za ultrazvučnu dijagnostiku u perinatalnoj medicini
  • Ambulanta za ultrazvučnu dijagnostiku u ginekologiji
  • Ambulanta za fetalnu medicinu – ultrazvučna dijagnostika
  • Ambulanta za koloposkopiju
  • Ambulanta za uroginekologiju
  • Ambulanta za kardiotokografiju
  • Ambulanta za ultrazvuk u ginekologiji i opstetriciji
  • Ambulanta za obradu sjemena
  • Ambulanta za potpomognutu reprodukciju
  • Ambulanta za folikulometriju