Portal Hrvatskog društva za ginekologiju i opstetriciju logo

2012. Godina


2008. | 2009. | 2010. | 2011. | 2012. GODINA


Porodi u zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj 2012. godine Hrvatski zavod za javno zdravstvo
pdf 263 kB
Dojenačke smrti u Hrvatskoj u 2012. godini Hrvatski zavod za javno zdravstvo
pdf 161 kB
Prekidi trudnoće u zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj 2012. godine Hrvatski zavod za javno zdravstvo
pdf 361 kB
Uvod
Podatci prikazani u ovom XXI. savjetovanju, dobiveni su na temelju ispunjenih anketnih listića, poslatih svim rodilištima, te na temelju godišnjih izvješća svih rodilišta odnosno bolničkih odjela Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo o broju porođaja i novorođenčadi, po dobi trudnoće i po težini djece te njihovoj fetalnoj ili ranoj neonatalnoj smrti. Osim podataka dobivenih anketom bit će prikazani i vitalno statistički podatci Državnog zavoda za statistiku, iz Hrvatskog zdravstveno-statističkog ljetopisa HZJZ-a za 2012. godinu.

U ovom će izvješću biti prikazani perinatalni pomor te druga perinatalna zbivanja neposredno ili posredno povezana sa smrtnošću djece: smrtnost majki, nedonošenost, rađanje djece niske porođajne težine, broj eklampsija, operativno dovršenje porođaja carskim rezom i vakuum ekstrakcijom, broj kliničkih vizita i broj ultrazvučnih pregleda u antenatalnoj skrbi. U Savjetovanje su uključeni podatci o carskome rezu, tj. o primarnom i iterativnom SC-u te porođaju SC-om višeplodovih trudnoća i djece u stavu zatkom.

Rodilišta, bolnička i izvanbolnička, svrstana su geografski u osam područja ("regija"), ista kao i ranijih godina, što se vidi iz tablica u tekstu.

Anketno dobiveni podatci u malom broju razlikuju se od podataka Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, a najvjerojatni razlog je što se za razliku od podataka iz rodilišta u HZJZ prijavljuju samo podatci žena i djece sa stalnim boravištem u Republici Hrvatskoj. Statistička provjera je učinjena programom "SPSS 17 (IBM, NY, USA) te Statistica 9.0 (StatSoft, Inc. Tulsa, USA)" (Josip Juras).


Natalitet, mortalitet i prirodni priraštaj
Prema podatcima iz državnih matica, u 2012. godini je 41481 žena rodila nakon 22. tjedna trudnoće, živorođeno je 41 913 djece ≥ 22 tjedna, te isto tako 42 062 djece ≥500 grama ili 482 djece više manje nego 2011. godine.





Nedonošenost i djeca niske porodne težine
U tablici 1. pregledno je za sva rodilišta prikazan broj porođaja ≥22 i ≥28 tjedana te broj novorođenčadi ≥500 g i ≥1000 g. Ukupno je u 2012. godini, u odnosu na 2011. godinu, smanjen broj porođaja ≥?22 tjedna za 75 te povećan broj novorođenih ≥?500 g za 516.

U tablici 2. je za 2012. godinu prikazano rađanje djece po trajanju trudnoće. Dati su navršeni tjedni: 22–27 tjedana znači od 154. do 196. dana trudnoće, ≥41 tjedana znači >294 dana, itd. U tablici su date apsolutne vrijednosti i postotci.




Ukupno je bilo 2696 ili 6,30% nedonošene djece, a u 2011.g. 2595 ili 6,24% (slika 1).




U tablici 3. su prikazana novorođenčad iz 2012. godine po tjelesnoj težini. Bilo je 151 (0,36%) dijete izrazito niske porođajne težine (INPT-ELBW: 500–999 g), 228 djece (0,54%) vrlo niske (VNPT-VLBW: 1000–1499 g), 428 djece težine 1500–1999 grama (1,02%) te preostalih 1.339 (3,18%) djece porođajne težine 2000–2499 g.




Učestalost sve djece <2500 g (5,10%) je nešto manja u odnosu na prethodnu 2011. godinu (5,31%), statistički neznakovito (X2=1,875; P=0,171) (slika 2).




Perinatalni mortalitet

Na slici 3. prikazano je kretanje fetalnog, ranog neonatalnog i perinatalnog mortaliteta koji su do 1999. godine računati prema vitalno-statističkim podatcima, a od 2000. godine prema zdravstveno-statističkim (rodilišnim) podatcima, a prema izvještajnom kriteriju SZO-a za plodove ≥1000 grama porođajne težine, primijenjenom za međunarodne usporedbe.

Prije dvije godine zabilježen je mali perinatalni mortalitet u Hrvatskoj s vrijednošću 4,4‰. Perinatalni mortalitet za svu djecu ≥1000 grama u 2011. godini iznosi 3,5‰ te je najmanji do sada u Hrvatskoj, manji za 1,2‰ nego li 2010. godine, statistički znakovito (X2=7,170; p=0,007).

Perinatalni mortalitet za svu djecu ≥1000 grama u 2012. godini iznosi 3,6‰ te je nešto viši nego za 2011. godinu (3,5‰). Perinatalni mortalitet za svu djecu ≥500 grama je snižen s 5,9‰ na 5,4‰ , a što nije statistički znakovito (X2=1,026; p=0,311).


Mortalitet po dobi trudnoće i težini djece
U tablici 4. su prikazani podatci po dobi trudnoće za FM, RNM i PNM, s nižim vrijednostima nego prethodne godine.



Mortalitet po težini djeteta je prikazan u tablici 5. Perinatalni mortalitet se 2012. godine, u odnosu na 2011. godinu, u gotovo svim težinskim skupinama smanjio. Fetalni mortalitet se povećao te je iznosio 3‰ za djecu ≥1000 g i bio veći za 0,5‰ u odnosu na prethodnu godinu, te s obzirom na ukupne brojke nije bio statistički znakovito veći (X2=0,419; p=0,518). Rani neonatalni mortalitet je pokazivao napredak u gotovo svim težinskim skupinama te je za svu djecu ≥1000 g bio manji, s vrijednošću 0,9‰ u odnosu na 1,0‰ iz 2011. godine.


Mortalitet djece po regijama
Perinatalni mortalitet
U tablici 6. je prikazan PNM po regijama i težinskim skupinama. Za svu djecu ≥1000 grama najniži mortalitet imaju Varaždin i Međimurje (1,8‰). Perinatalni je mortalitet najviši u Dalmaciji perinatalni mortalitet Hrvatske u Varaždinu i Međimurju te Dalamaciji, što je prikazano u tablici 6.




Na slici 4. je prikazan grafikon kretanja PNM po regijama od 1980. do 2000. godine te zatim za svaku godinu od 2003. do 2012. godine. Iz dijagrama se vidi trajno sniženje PNM u svim regijama, uz pojedinačne godišnje varijacije.




Rani neonatalni mortalitet po regijama i po težinskim skupinama je prikazan u tablici 7. RNM svih živorođenih težine ≥1000 g je najviši u Dalmaciji (1,7‰) te jednak u Zagrebu, Istočnoj Slavoniji i Baranji Sjevernoj Hrvatskoj, Primorju i Istri (0,7‰). Druge regije su imale nizak rani neonatali mortalitet.



Fetalni mortalitet sub partu

Fetalni mortalitet sub partu je 2012. godine bio 0,17‰ te je bio manji nego 2011. godine (0,19‰). Ukupno je sub partu umrlo 7 djece od čega jedno u 40. tjednu te jedno u 42. tjednu trudnoće. Iznad 1000 grama bilo je 3 sub partu umrle djece, te 4 <1000 grama. S urođenom anomalijom umrlo je 2 djece (hijatalna hernija i alpazija pluća u jednog te Edwardsov sindrom u drugog djeteta), a u jednom je uzrok bila asfiksija. Troje djece prijevremeno rođene su umrli od posljedica respiratornog distres sindroma, korioamnionitisa, aspiracije amnijske tekućine.


Perinatalni mortalitet u pojedinim rodilištima

Perinatalni, fetalni i rani neonatalni mortalitet u 2012. godini za sva rodilišta, za plodove po težinskim skupinama i po dobi trudnoće prikazani su u Dodatnim tablicama 1–14.

Odlukom MZSS-a rodilište Đakovo tijekom 2011. godine nije radilo, a u drugim izvanbolničkim rodilištima je broj porođaja i novorođenčadi izrazito smanjen. U rodilištima s malim brojem novorođenčadi, kao u izvanbolničkim rodilištima (Sinj, Imotski, Makarska, Metković) te u rodilištima s oko i manje od 500 porođaja godišnje (rodilišta "Podobnik", Vukovar, Našice, Nova Gradiška, Ogulin, Gospić, Knin) već jedno ili dvoje umrle djece značajno podižu stopu mortaliteta. Primjer je Požega u čijem rodilištu jedno umrlo dijete u 2012. godini iznosi 5,4‰, te je potreban oprez pri tumačenju ovakvih rezultata.

Perinatalni pomor za djecu ≥1000 grama.
U jednom izvanbolničkom rodilištu uspješno je uz stručnu pomoć dovršen porođaj, a u jednom bolničkom bez stručne pomoći pri porođaju bilo je jedno mrtvorođeno dijete. U 4 bolnička rodilišta (Našice, Čakovec, Ogulin i Knin) nije bilo perinatalno umrlog djeteta. Perinatalni pomor za djecu ≥500 g nije zabilježen u 4 bolnička rodilišta: Našice, Čakovec, Ogulin i Knin te 2 izvanbolnička: Sinj i Metković.



Mortalitet djece prema veličini ustanove
Mrtvorođenost, rani neonatalni i perinatalni mortalitet, prema veličini rodilišta, za svu djecu ≥500 grama prikazani su u tablici 8. U izvanbolničkim rodilištima nije umrlo nijedno novorođenče. U pet rodilišta III. razine je najviši FM, RNM i PNM, a na visinu spomenutog mortaliteta utječe i antenatalni transport iz rodilišta niže razine. U kategoriji Fakultetskih rodilišta s ≥2000 porođaja perinatalni mortalitet je bio 3,7‰. U rodilištima s 1000–1999 porođaja PNM je bio 4,8‰.



Maternalni mortalitet
Tijekom 2012. godine (slika 5.) su prijavljene tri smrti majke na 41481 porođaja, što je 7,2/100.000, odnosno viši nego prošle godine, kako je prikazano slikom 5.

U 2012. godini su umrle sljedeće trudnice:
1. Nova Gradiška. A. J. 42+1 tjedan, Partus spontaneus, dijete 3080g/51cm. Klinička dijagnoza: Partus spontaneus, hemoragični šok. Obdukcijski nalaz: Haematothorax lat. sin., Ruptura aortae.

2. Koprivnica. R. G. 38 tjedana. Sectio caesarea in mortua, dijete 2750g/51cm. Klinička dijagnoza: Diabetes mellitus gestationis, Embolia art. pulmonalis susp., Asphyxio fetus. Obdukcijski nalaz: Dissectio aortae thoracis, Haematoma aneurysmae dissecans

3. KBC Rijeka. L. N-G. 40+5 tjedana. Partus spontaneus, dijete 3920 g/52 cm. Klinička dijagnoza: HELLP syndrom, Haemorrhagio intracerebralis et subarachnoidale, hemiparesis lat. dexter. Obdukcijski nalaz: Haematoma intracerebrale, Haematoma subarachnoidale, Oedema cerebri, Status post partum, Status post explantionem






Eklampsije
U 2012. godini je ukupno prijavljeno 12 slučajeva eklampsije, njihova učestalost je prikazana u tablici 9. Pojavnost je 0,29‰ i nešto je niža nego li 2011. godine (0,3%) (slika 6). U 2012. godini je među regijama najveća pojavnost bila u Istočnoj Slavoniji i Dalmaciji. Ove godine je učestalost jednaka u kopnenom području Hrvatske i u priobalju.


Nadzor fetusa u porođaju

Kardiotokografija
CTG nadzor se, kao i prethodnih godine, u porođaju obavlja u vrlo velikom postotku u 98–100% u svim ostalim rodilištima.

Fetalna i neonatalna pH-metrija
pH-metrija je "rutinski", uz indikaciju, rađena samo u pet centara i to u KB "Sveti Duh", Rijeka, Zagreb-KB Merkur, Varaždin. Privatno rodilište »Podobnik« se u porođaju koristi UZV dopler metodom.


  

Određivanje pH odnosno acidobaznog statusa iz krvi pupkovine se radi češće nego fetalna pH-metrija, podatci su tablično prikazani (tablica br. 10). Gotovo rutinski, određuje se u rodilištu "Podobnik", te u oko četvrtine slučajeva u KBC-u Zagreb, Petrova te u 77,8% u KBC-u Split.



   


Operativno dovršenje porođaja
Carski rez
Dovršenje trudnoće carskim rezom je u svim rodilištima u 2012. godini bilo učestalije u odnosu na prethodnu godinu (18,7%) i iznosilo je 19,7% (tablica 11., slika 7.) na 41481 porođaj. I ove godine su rasponi učestalosti dovršenja trudnoće carskim rezom veliki. Po učestalosti prednjači privatno rodilište "Podobnik" sa 74,2%.


U tablici 12. prikazana je promjena učestalosti carskog reza među pojedinim rodilištima u odnosu na 2011. godinu.


Iterativni carski rez
U 2012. godini bilo je ukupno 2.493 ponovljenih carskih rezova ili 30,5% što u odnosu na 2011. godinu (32,1%) nije statistički znakovito (X2 =0,194; P<0,670) (tablica 11.). Raspon je i u 2012. godini velik. I dalje regija Zapadne Slavonije prednjači s 45,4% ponovljenih carskih rezova.

  

Porođaji nakon prethodnoga carskog reza
U tablici 13. prikazan je broj rodilja te način dovršenja porođaja u rodilja koje rađaju nakon prethodnoga SC-a. U svim rodilištima je bilo 3276 ili 7,9% rodilja nakon prethodnog SC-a. Porođaj ponovljenim carskim rezom (sectio cesarea itterativa) dovršen u 2247 (68,6%) od 3276 rodilja s prethodnim SC. Ponovljeni carski rez je primijenjen u preko 90% slučajeva u Bjelovaru, Virovitici, Sisku, Zaboku, Našicama, Šibeniku i Dubrovniku. Vaginalno je rodilo 1029 (31,4%).


 

Carski rez kod stava zatkom

Bilo je 1415 jednoplodovih trudnoća u stavu zatkom, što je 3,4% (tablica 14.), približno isto kao i prethodne godine (3,6%). Od 1415 djece u stavu zatkom njih 1110 je rođeno carskim rezom (78,4%) i to je manje za 9,3% nego u 2011. godini, što je statistički znakovito (X2=6,124; P=0,0133). Vaginalnim putem je rođeno 305 djece. Među rodilištima je velika razlika u rađanju SC-om, kako je prikazano tablicom 13.




 
Višeplodova trudnoća
U tablici 15. su prikazane višeplodove trudnoće. Bilo ih je ukupno 659 (1,6%) od svih 41481 porođaja. Carskim rezom su dovršene 422 trudnoće (67,6%) tj. podjednako kao i u 2011. godini (68,3%). (X2<0,900; P=0,343). U nekim rodilištima se sve višeplodove trudnoće (100,0%) dovršavaju carskim rezom (Podobnik, Bjelovar, Ogulin). Kod porođaja u stavu zatkom je neznakovito povećan postotak SC od 77,6%% 2011. godine na 78,4% 2012. godine.




Vakuum ekstrakcija
Vaginalno operativno, vakuum ekstrakcijom (tablica 16.) dovršeno je 602 porođaja, što je na 42 062 novorođenčadi ≥500 g težine 1,45% tj. jednakokao i 2011. godine (1,5%).


Operativni zahvati prema veličini rodilišta

Carski rez.
Broj operativnih zahvata, carskog reza i vakuum ekstrakcije u bolnicama, po njihovoj veličini, prikazana je u tablici 16. Klinička rodilišta III. razine (Zagreb-KBC, KBC-Sestre Milosrdnice, KB "Sv. Duh", KBC Osijek, KBC Rijeka i KBC Split) imaju frekvenciju carskoga reza od 20,5%, što je nešto više od državnog prosjeka (19,7%).

Vakuum ekstrakcija.
Učestalost VE se nije mijenjala 1,5% iz 2011. godine na 1,45% u 2012. godini. Uspoređujući podatke po veličini rodilišta, gotovo sva rodilišta su imala podjednaku učestalost VE.



Pregledi u antenatalnoj skrbi

Za 2012. godinu smo dobili podatke o broju pregleda u trudnoći kao i o broju ultrazvučnih pregleda rodilja. I u 2012. godini nedostaju podatci nekih rodilišta.



Na slici 8. prikazan je broj (postotak) kliničkih posjeta od 1985. godine te broj ultrazvučnih pregleda u Hrvatskoj od 1999. godine. Vidi se blagi porast broja kliničkih posjeta te UZV pregleda.



Klinički posjeti

U tablici 17. su prikazane trudnice po regijama i prema broju posjeta. U zadnjem vertikalnom stupcu desno su prikazani prosječni podatci za 2012. godinu. Prosječni broj pregleda po trudnici je bio 8,5.

Iz tablice se vidi i regionalna raspoređenost broja pregleda. Najmanji je prosjek pregleda u Istočnoj Slavoniji, a najveći u Dalmaciji kao i 2011. godine.



Na slici 9, su prikazani postotci trudnica s ≥9 pregleda i s 0–2 pregleda za cijelu Hrvatsku redom od 1995. do 2012.



Ultrazvučni pregledi
Postotak UZV pregleda trudnica u Hrvatskoj je prikazan u tablici 18. i na slikama 8. i 9. Iz tablice se vidi da je u Hrvatskoj 2012. godine prosječni broj UZV pregleda po trudnici bio 4,6. Bilo je 77,8% s ≥4 ultrazvučnih pregleda što je oko 4% više nego u 2011. godini). Po regijama (tablica 18.) prednjače Dalmacija te Primorje i Istra.


Regionalna organizacija perinatalne skrbi

U nas prvi prijedlozi i poticaji potječu unazad 35 godina, a poticaji su obnovljeni unazad 10 godina. Još 2009. godine je Povjerenstvo za perinatalnu medicinu Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi Republike Hrvatske predalo Ministarstvu ZSS nacrt "Pravilnika o organizaciji perinatalne skrbi" ali spomenuti Pravilnik još nije donesen.

Prema tim nacrtima regionalizacije, Hrvatskoj trebaju 5 rodilišta III. razine: KBC Zagreb Petrova ul., KB "Sv. Duh", KB Osijek, KBC Rijeka i KBC Split te Zavod za neonatologiju i intenzivno liječenje KBC-a Rebro. Uz tih 6 klinika III. razine, valjalo bi ustrojiti i 6 rodilišta II. razine: Slav. Brod, Varaždin, KB "Merkur", KBC "Sestre Milosrdnice", Pula i Zadar. Rodilište II razine KBC "Sestre Milosrdnice" je postalo III razine. Incidencija djece <1500 g u rodilištima Hrvatske u razdoblju 1999. do 2012. godine se smanjila. Već mnogo godina su fetalni, rani neonatalni i perinatalni mortalitet znakovito niži u djece rođene u rodilištima III. razine. I ove 2012. godine u rodilištima III. razine znakovito su niži fetalni, rani neonatalni i perinatalni mortalitet.


Antenatalni transport
U tablici 19. prikazani su rezultati antenatalnog transporta dobiveni iz Upitnika poslatih svim rodilištima. Ukupno je bilo 213 trudnica i njihove djece, koji su in utero bili poslati iz rodilišta niže razine u rodilište više (treće i druge) razine. Ukupno je iz rodilišta niže razine poslato 213 trudnica, pretežito s trudnoćom kraćom od 32 tjedana. Bilo je 129 trudnica s ≤31 tjedan trudnoće, a 84 s ≥32 tjedna. U ovu brojku nisu uračunate trudnice koje su svojevoljno, na vlastitu inicijativu, došle roditi u rodilište izvan svoga mjesta stanovanja. Iz tablice se vidi da je najveći broj transporata prema sebi imao KBC Zagreb (80), pa KBC Osijek (46) i KBC Split (61).


Rasprava
Antenatalna skrb nije doživjela značajnije izmjene. Broj antenatalnih posjeta je u 2012. godini ostao vrlo sličan prehodnoj godini. Programom mjera zdravstvene zaštite iz 2006. godine zadan je u antenatalnoj skrbi standard od 10 posjeta po trudnici. Među perinatalnim regijama postoji statistički znakovita razlika prema hrvatskom prosjeku u broju pregleda: najveći prosjek pregleda je u Dalmaciji, a najmanji u Istočnoj Slavoniji. Prosječni broj ultrazvučnih pregleda u odnosu na 2011. godinu, nije povećan (4,6), premda je nešto veći postotak trudnica pregledanih 4 i više puta. Među perinatalnim regijama ima statistički znakovite razlike prema hrvatskom prosjeku u broju pregleda.

Carskim rezom je dovršeno 19,7% svih porođaja tj. 1% više nego prethodne 2012. godine, što je nastavljena tendencija povećanja broja carskih rezova. Učestalost, na sreću, zaostaje za onom u mnogim europskim zemljama:11 Austrija 25,8% (2006.); Njemačka 26,7% (2006.); Mađarska 27,9% (2006.); Italija 37,5% (2004.); prosjek 15 "starih" članica Europske unije je 2004. godine bio 24,7% , a svih 27 EU članica 2006. godine 24,3%.

Perinatalni mortalitet nije 2012. godine pokazao daljnju tendenciju smanjenja, koja u Hrvatskoj kontinuirano traje od 2001. godine. Promatrajući PNM kao cjelinu (slika 3. i slika 4.) vidi se da je od 2005. do 2012. godine PNM za svu djecu ≥1000 g signifikantno smanjen. Smanjenje za svu djecu ≥500 g zaostaje za smanjenjem za djecu ≥1000 g, što upućuje na ulogu djece izrazito niske i vrlo niske porođajne težine.

U Hrvatskoj je 2012. godine, u odnosu na 2011. godinu, povećan broj novorođenih za 516, dok se u gradu Zagrebu manje rodilo 339 novorođenčadi.  Postoji napredak u regionalnoj organizaciji perinatalne zaštite: podjednako se djece izrazito niske i vrlo niske porođajne težine (<1500 g) rađa u ustanovama III. razine, ali s nižim mortalitetom.

I mortalitet djece 500–1499 grama, rođene 2012. u rodilištima III. razine s JINT, u odnosu na onu rođenu u ostalim rodilištima, potvrđuje znakovitu razliku. U 2007. godini je u zadnjih 27 godina zabilježena povišena stopa maternalne smrtnosti (14,3, odnosno 15,6 u 2009. godini); u 2012. godini je ipak znakovito niža, umrle su tri žene tj. 7,13/100.000 živorođenih.


Zaključak
Perinatalni mortalitet je nizak u Republici Hrvatskoj i iznosi 3,6‰. Primjetno je ubrzanje trenda porasta učestalosti dovršenja trudnoće carskim rezom.

Organizirana perinatalna djelatnost obuhvaća dobru regionalizaciju, usmjeren i dobro školovan kadar ljudi (specijalisti iz fetalne medicine i opstetricije te neonatolozi), ali i primjerenu opremu. U praćenju i planiranju medicinske skrbi svoje mjesto ima također perinatalna medicinska informatizacija, jer bez pravih i pravodobnih podataka nema planiranja medicinske skrbi, a time ni zadovoljavajućih rezultata. Svakako je potrebno spomenuti i potrebu za kvalitetnom i organiziranom izobrazbom kako mladih kolega tako i stručnjaka iz užih područja perinatalne medicine.


:: Prof. dr. Josip Đelmiš, dr.med :: sepc. ginekologije i opstetricije :: Klinika za ženske bolesti i porođaje KBC-a Zagreb :: Petrova 13, 10000 Zagreb ::






izvorni članak

Gynaecol Perinatol 2013;22(Suppl. 1):S47–S62


  Literatura:

1. Priopćenje br. 7.1.1 o prirodnom kretanju stanovništva Republike Hrvatske u 2010. godini. Državni zavod za statistiku, Zagreb, 2011. www.dzs.hr

2. Rodin U, Belić D, Lesjak Z. Izvješće o porodima u zdravstvenim ustanovama Hrvatske tijekom 2008. godine. Zagreb:Hrvatski zavod za javno zdravstvo 2009. www.hzjz.hr (pristupljeno 31. kolovoza 2009.)

3. Rodin U, ]orić T, Mihel S, Belić D, Petruša B. Stanovništvo i vitalni događaji. U: Baklaić @ i sur. (ur.). Hrvatski
zdravstveno-statistički ljetopis za 2010. godinu. Izdavač: Hrvatski zavod za javno zdravstvo; Zagreb, 2010 (u pripremi)

4. Dražančić A. Perinatalni motalitet u Republici Hrvatskoj u 1999. godini. VIII. Savjetovanje o perinatalnom mortalitetu Hrvatske. Gynaecol Perinatol 2000;9(Suppl. 2):100–11.

5. Dražančić A. Perinatalni mortalitet u Republici Hrvatskoj u 2008. godini. Gynaecol Perinatol 2009;18(4):225–48.



:: važne pravne informacije ::

HDGO portal pruža stručne informacije o brojnim temama i događanjima u ginekologiji, opstetriciji i humanoj reprodukciji. Svrha navedenih informacija nije davanje medicinskih savjeta ili uputa o uporabi pojedinih proizvoda niti promocija pojedinih proizvoda kao takvih. Niti jedan posjetitelj web portala ne smije koristiti informacije sadržane na ovom portalu za dijagnosticiranje ili liječenje zdravstvenog problema ili bolesti bez savjetovanja sa stručnim medicinskim osobljem jer su informacije objavljene na portalu predviđene kao dodatak, a ne kao zamjena za stručnost, vještinu, znanje, iskustvo i procjenu specijaliste za ginekologiju i opstetriciju koji se brine o bolesnici, odnosno trudnici.

HDGO je poduzeo i ubuduće će poduzimati odgovarajuće napore kako bi informacije sadržane na ovom web portalu bile točne i precizne, ali istovremeno ne daje nikakva jamstva glede njihove potpunosti. Shodno tome, takve informacije ne mogu služiti kao predložak za sudsko medicinska vještačenja. Takve informacije HDGO priopćuje svojim članovima na redovitim okupljanjima i putem stručnih smjernica odobrenih od strane nadležnih tijela.

Stručne smjernice HDGO donose se prema strogim stručnim pravilima i specifičnim uvjetima ginekološke i opstetričke struke u RH, te se nakon odobrenja od strane nadležnih tijela objavljuju s posebnom napomenom.