 Porodi u zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj 2008. godine Hrvatski zavod za javno zdravstvo
pdf 263 kB
|
 |
 Dojenačke smrti u Hrvatskoj u 2008. godini Hrvatski zavod za javno zdravstvo
pdf 161 kB
|
|
 Prekidi trudnoće u zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj 2008. godine Hrvatski zavod za javno zdravstvo
pdf 351 kB
|
|
U 2008. godini u rodilištima Hrvatske ukupno je, temeljem individualnih prijava poroda, registrirano 43.336 poroda s 43.980 ukupno rođenih. Od 43.980 ukupno rođenih, 43.776 djece je živorođeno i 204 mrtvorođeno, a od živorođenih je umrlo 135 novorođenčadi od kojih u prvih sedam dana života 120.
Ovi podatci iz zdravstvenih ustanova su odraz rada rodilišta i razlikuju se od podataka Državnog zavoda za statistiku koji se, prema UN-ovoj i EUROSTAT-ovoj metodologiji, odnose na djecu čije majke imaju prebivalište u RH i nisu bile odsutne iz RH duže od jedne godine, kao i djecu majki koje nemaju stalno prebivalište u RH, ali na području RH borave jednu godinu ili duže. Prema ovom izvoru, u Hrvatskoj je u 2008. godini bilo 43.753 živorođenih.
Prema dobi majke najučestaliji porodi su u dobi 25-29 godina (97,8 poroda na 1.000 žena te dobi), slijede porodi u dobi 30-34 godine (78,1 poroda na 1.000 žena te dobi), potom u dobi 20-24 godine (61,6 poroda/1.000 žena te dobi).
Najviše je registrirano prvih poroda, u udjelu od 48,1%, poroda, drugih po redu je bilo 33,7%, trećih po redu 12,3% i višeg reda rođenja 5,9%. Oko 82 % rodilja nije imalo ranijih prekida trudnoće, 14,4% su imale jedan prekid trudnoće do sadašnjeg poroda, a manje od 4,1% je imalo više prekida trudnoće.
Od ukupno 43.336 poroda, s jednim djetetom je bilo 42.711 (98,6%). Blizanci su rođeni iz 606 poroda (1,4%), a trojci iz 19 poroda (0,04%).
Maternalna smrtnost se u Hrvatskoj svodi na sporadične slučajeve. U 2008. godini je zbog komplikacija u trudnoći, porodu ili babinjama (izravne maternalne smrti) umrla 1 žena, a dvije zbog drugih bolesti (neizravne maternalne smrti) i ukupna stopa je 6,9/100.000 živorođenih.
Svaka trudnoća koja ne završi porodom, smatra se prekidom trudnoće i u skladu sa zakonskim propisima prijavljuje se na odgovarajućem obrascu u Hrvatski zavod za javno zdravstvo.
U trudnoću završenu prekidom trudnoće ubraja se: izvanmaterična trudnoća, mola hydatidosa, ostali abnormalni produkti začeća, spontani i legalno inducirani prekid trudnoće.
Tijekom 2008. godine bilo je prijavljeno 10.616 prekida trudnoće, što predstavlja blagi porast u odnosu na prethodne godine i posljedica je boljeg obuhvata podataka. U strukturi su najzastupljeniji legalno inducirani prekidi trudnoće, kojih je bilo 4.497 ili 42,4%.
Zabilježena su 1.691 spontana prekida trudnoće (15,9%). Ostali prekidi trudnoće (O00 Izvanmaternična trudnoća, O01 Mola hydatidosa, O02 Ostali abnormalni produkti začeća, O05 Ostali pobačaji, O06 Nespecificirani pobačaj) iznosili su 41,7% (4.428). U strukturi ovi pobačaji bilježe porast.
Od svih žena koje su imale prekid trudnoće najviše je onih u dobi 30-39 godina. Među ženama koje traže prekid trudnoće najviše je onih koje već imaju dvoje djece – 1.362 ili 30,3% i u dobi 30-39 godina i tako se potvrđuje činjenica da se prekid trudnoće i dalje koristi kao sredstvo kontracepcije.