Terapija svjetlom... sve se češće koristi u liječenju sezonskog afektivnog poremećaja, dok se učinak ovog načina liječenja na druge afektivne poremećaje intenzivno istražuje. Donedavno se dugoročan utjecaj svjetla na raspoloženje uglavnom objašnjavao regulacijom cirkadijalnog ritma. U novije vrijeme sve više istraživanja pokazuje značajan utjecaj plavog okolišnog svjetla na kognitivne funkcije mozga, budnost, hormonsku sekreciju, tjelesnu temperaturu, spavanje i drugo.
Otkriće treće vrste fotoreceptora u oku, koji se nazivaju
intrinzično fotoosjetljive ganglijske stanice mrežnice, pridonijelo je razumijevanju neuralnih mreža uljučenih u spomenute funkcije. Naime za razliku od štapića i čunjića, ove stanice sadrže fotopigment melanopsin koji je najosjetljiviji na plavo svjetlo valne duljine od oko 480 nm.
Međunaroda skupina istraživača pod vodstvom
Gillesa Vanderwalea sa Sveučilišta u Liégeu istražila je uz pomoć funcijske magnetske rezonancije akutni utjecaj plavog svjetla na aktivaciju područja odgovornih za obradu emocija u mozgu. Kako bi isključili utjecaj svjetla na pažnju, nitko od 17 ispitanika uključenih u istraživanje nije znao pravu svrhu istraživanja. Oni su dobili zadatak prepoznavanja spola profesionalnih glumaca na temelju izgovora ne razumljivih riječi.
Riječi su bile jednakog trajanja i akustične energije, a izgovarane su ljutitom ili neutralnom intonacijom za vrijeme kratkih razdoblja izloženosti monokromatsakom plavom ili zelenom osvjetljenju u trajanju od 40 sek. Razdoblja sa svjetlom međusobno su se izmjenjivala s razdobljima potpune tame.
Rezultati su pokazali kako plavo okolišno svjetlo, za razliku od zelenog, značajno pojačava odgovor na riječi izgovorene ljutitom intonacijom u slušnom području sljepoočnog korteksa u hipokampusu. Uz to, istraživači su tijekom razdoblja s plavim svjetlom i ljutito izgovorenim riječima ustanovili povečanu funkcijsku povezanost slušnog područja s područjima amigdala i hipotalamusa. Ovaj učinak nije primjećen tijekom izloženosti zelenoj rasvjeti, što je vrlo indikativno uzmemo li u obzir bliskost plave i zelene boje u vidljivom spektru.
Činjenica da kod depresivnih poremećaja postoje strukturne i funkcijske promjene upravo u navedenim područjima koja su odgovorna za obradu emocijskih podražaja, daje nadu za još veće mogućnosti svjetlosnoj terapiji. Štoviše, sve je više dokaza da upotreba izvora svjetla, dodatno obogaćenih plavim svjetlom što imitira sunčevu svjetlost, povoljno utječe na budnost, kvalitetu sna te na raspoloženje i učinkovitost zdravih osoba koje vrijeme provode u zatvorenim radnim prostorima i domaćinstvima.
Proc Natl Acad Sci.2010 Nov 9;107(45):19549-54
:: Adrian Lukenda, dr.med. :: 31.10.2011.::