KBC Zagreb najveća je bolnička ustanova u Hrvatskoj i ujedno najveća baza kliničke nastave Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Od osnutka bolnice 1942. godine do danas uporno je praćen razvoj u svim područjima medicine.
U sklopu Kliničkog bolničkog centra Zagreb djeluju 30 Klinika i Kliničkih zavoda, Banka krvi iz pupkovine, Centar očna banka, Centar za bolesti srca i krvnih žila i bolnička ljekarna. Navedena radilišta su smještena na pet lokacija u gradu Zagrebu. U KBC Zagreb ima 4 712 zaposlenih djelatnika od toga 3 522 zdravstvena djelatnika. Za bolesnike brine 2 560 medicinske sestara, zdravstvenih tehničara i pomoćnih djelatnika te 962 liječnika i stomatologa.
Klinika za ženske bolesti i porode
Klinika za ženske bolesti i porode u Zagrebu, Petrova 13 utemeljena je 1921. godine u zgradi Kraljevskog zemaljskog rodilišta sagrađenoj 1918. godine. Prvo predavanje u Klinici održao je njezin prvi predstojnik akademik dr. Franjo Durst 1922. godine. Od svog utemeljenja Klinika je središnja stručna i znanstvena ustanova iz područja ginekologije i opstetricije u Republici Hrvatskoj. U Klinici se 1934. godine prvi put u ovom dijelu Europe koristi radij u liječenju karcinoma genitalnih organa. Liječnici Klinike na području perinatologije prvi primjenjuju suvremene dijagnostičke postupke u liječenju poremećenih trudnoća na ovim područjima Europe. U Klinici je 1983. godine rođeno i prvo dijete začeto izvan tijela majke u jugoistočnom dijelu Europe, a 1988. godine rođen je 5 milijarditi stanovnik Zemlje čemu je svjedočio i Glavni tajnik UN a Javier Perez de Cuellar. To su samo neki od najznačajnijih uspjeha koje su zdravstveni djelatnici Klinike postigli u njezinom dugogodišnjem postojanju.
Osnutkom Liječničkog fakulteta 1921. Klinika postaje Kraljevska sveučilišna Klinika za ženske bolesti i primaljstvo. Kraljevska sveučilišna klinika za ženske bolesti i primaljstvo Liječničkog fakulteta u Zagrebu, u Petrovoj 13 je nakon 1. svjetskog rata bila jedini ginekološko – porodnički odjel u Zagrebu.
Današnji naziv Klinika za ženske bolesti i porode Medicinskog fakulteta uveden je za vrijeme 2. svjetskog rata. Klinika je bila rasadište ginekološke i porodničke djelatnosti u Hrvatskoj, sve od njezina osnutka. Prvi predstojnik Klinike bio je prof. Franjo Durst, a zatim su slijedili prof. Stjepan Vidaković, prof. Mihovil Dekaris, prof. Milan Berger, prof. Branko Rajhvajn, prof. Miroslav Bolanča, prof. Veselko Grizelj, prof. Damir Buković, prof. Ivan Kuvačić i doc. Slavko Orešković.
Prof. Durst je utemeljitelj ginekologije i opstetricije u Hrvatskoj, kao struke. Vodio je Kliniku do umirovljenja, 1955. godine i čitavo je vrijeme bio neprijeporni autoritet. Često je putovao u inozemstvo i u austrijskim i njemačkim klinikama prihvaćao i k nama prenosio nove spoznaje. Bio je utemeljitelj i prvi predsjednik Ginekološke sekcije Hrvatskog liječničkog zbora (1940.) te 1950. godine organizator i predsjednik 1. naučnog sastanka ginekologa Jugoslavije.
Struka je u Klinici prvih pet desetljeća bila jedinstvena. Svi su specijalisti dežurali u rađaonici i sudjelovali u operacijskim programima. Međutim, tijekom 70-ih i 80-ih godina (od 1965.) u Klinici počinje diferenciranje u 4 područja: perinatologija (voditelj prof. A. Dražančić), ginekološka kirurgija s urologijom (prof. P. Bagović), ginekološka reproduktivna medicina (prof. P. Drobnjak) i ginekološka onkologija (prof. M. Grgurević).
U Klinici su 1976., za predstojništva prof. Rajhvajna, formirana četiri takva odgovarajuća klinička centra (kasnije nazvana zavodima) te dodatno još tri nekliničke jedinice: Zavod za ginekološku i perinatalnu citologiju, Zavod za medicinsku biokemiju i hematologiju, te Zavod za ginekološku i perinatalnu patologiju. U 70 godina postojanja središnja (stara) zgrada je vanjskim izgledom ostala ista. Prema potrebama preuređivali su se i dograđivali pojedini dijelovi Klinike. Tako je 1976. izgrađen Centar za ginekološki karcinom, 1987. sagrađen je novi dio Klinike u dvorištu stare zgrade. U tom dijelu zgrade sada su ginekološko – kirurški odjeli, operacijske sale, jedinica za intenzivnu skrb operiranih bolesnica i centar za endokrinologiju i fertilizaciju. 2006. godine preuređen je Odjel patologije trudnoće 1.
Klinika je sjedište Katedre za ginekologiju i opstetriciju Medicinskog fakulteta u Zagrebu od samog osnutka Katedre.