KBC Split najmlađi je klinički bolnički centar u Hrvatskoj te najveći bolnički centar u Dalmaciji koji zapošljava približno 3200 djelatnika. KBC Split središnja je zdravstvena ustanova Županije splitsko-dalmatinske i cijelog južnog područja Hrvatske, a nalazi se na trima lokacijama u Splitu: Firulama, Križinama te centru Grada. Ovoj ustanovi, kao regionalnoj bolnici, gravitira oko 1 000 000 državljana Republike Hrvatske, te oko 500 00 stanovnika južnog dijela susjedne Bosne i Hercegovine, kao i 500 000 turista tijekom sezone.
KBC Split obavlja specijalističku zdravstvenu zaštitu i bolničku djelatnost, te zdrastveno istraživačku djelatnost iz područja medicinskih znanosti. Centar ima 1 854 ležaja, 20 operacijskih dvorana i dvije endoskopske dvorane. Iskorištenost bolničkih kapaciteta je maksimalna, što u proteklim godinama iznosi preko 95%. U sklopu KBC-a Split djeluju 2 klinička zavoda, 9 klinika te 16 odjela.
Godišnje se ostvaruje oko 50.000 stacionarnih b.o. dana, a u polikliničko konzilijarnoj djelatnosti izvrši se oko 500.000 pregleda i pruži 2.000.000 polikliničkih usluga, te obradi oko 5.000 ozljeda. Rad bolnice se odvija i preko Dnevnih bolnica koje čine centar za hemodijalizu, 85 dnevnih postelja i 59 sjedalica razine Dnevne bolnice, a liječnici raznih specijalnosti KB Split rade i u ambulantama Domova zdravlja: Split, Hvar, Šolta, Brač, Trogir, Vis i Vrgorac.
Tijekom 200 godina postojanja, bolnica se dograđivala, a 1939. započela je izgradnja na lokaciji na kojoj se bolnica i danas nalazi (Firule). Izgradnja je završena 1975. godine, kada su se na okupu našli svi bolnički odjeli u jednom reprezentativnom kompleksu.
Bolnici su 1. siječnja 1993. god. pridružene 'Splitske toplice' (fizikalna medicina, rehabilitacija i reumatologija), smještene u blizini izvora hipotermalne sumporne vode u središtu grada, te bolnica 'Križine' (nekad 'Vojna bolnica').
Klinika za ženske bolesti i porode
Razvoj porodništva u Splitu se veže uz biskupa Cosmija koji je 1704. godine osnovao rodilište koje je u stvari bilo dio nahodišta. Davne 1794. godine osnovana je Splitska bolnica u kojoj su bile 3 ustanove: bolnica, nahodište i rodilište. Počeci Odjela za ženske bolesti i porode datiraju od 1919. godine. Tijekom Drugog svjetskog rata odjel praktički i ne radi. Nakon završetka Drugog svjetskog rata obnovljena je zgrada Stare klasične gimnazije u koju 1945 godine useljava Oblasna babička škola, a zatim i Odjel koji raspolaže s 72 kreveta i rađaonicom. Odjel se 1953 godine seli u novu zgradu u ulici Maksima Gorkog, a 1977. godine se seli u kompleks na lokalitetu Firule. Posljednja seoba je uslijedila u siječnju 2010. godine u novu modernu zgradu na istoj lokaciji.
Na odjelu se usporedno s kliničkim razvija i istraživački i znanstveni rad. Od 1975. je nastavna baza Medicinskog fakulteta, a od 2010. nastavna baza i Stomatološkog fakulteta. Odlukom Znanstveno-nastavnog vijeća Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu iz 1986. godine postaje Klinika za ženske bolesti i porode. Katedra za ginekologiju i porodništvo je osnovana 01. listopada 1997 godine, a smještena je u prostorima Klinike.
Klinika za ženske bolesti i porode KBC-a Split organizirana je po suvremenim principima ginekologije, opstetricije i perinatologije. Sustavno i na najvišoj razini se provodi klinički i znanstveno-istraživački rad, te edukacija svih profila zdravstvenih djelatnika.
U Klinici je uposleno 25 liječnika specijalista ginekologije, 9 liječnika specijalista neonatologije, 136 medicinskih sestara, 4 administrativna radnika te 33 pomoćna radnika.
U 2008. godini bilo je 4468 poroda te preko 1500 operacija. U istoj godini postotak porođaja dovršenih carskim rezom je 16,3% uz perinatalni mortalitet od 8,1‰ za djecu iznad 500 grama i 5,27 ‰ za djecu iznad 1000 grama. U 2009. godini bilo je 4574 poroda, a stopa carskog reza je bila 15,29%.
Klinika raspolaže s 184 kreveta te 5 operacijskih sala, a podijeljena je na kliničke odjele za porodništvo, ginekološku kirurgiju, ginekološku endokrinologiju, fertilitet i menopauzu te odjel za neonatologiju.
Klinički odjel za porodništvo se sastoji od Kliničkih odsjeka rađaonice, babinjača, patologije trudnoće i ultrazvučne dijagnostike.
Klinički odjel za neonatologiju ima odsjek novorođenčadi s opservacijom i izolacijom, odsjek za intezivno liječenje i njegu novorođenčadi i nedonoščadi, te odsjek za poslijeintezivno liječenje i njegu.
Klinički odjel za ginekološku kirurgiju čine odsjek za ginekološku urologiju i odsjek za ginekološku onkologiju.
Klinički odjel za ginekološku endokrinologiju, fertilitet i menopauzu sastoji se od Kliničkog odsjeka za ginekološku endokrinologiju i fertilitet, Kliničkog odsjeka konzervativne ginekologije i Laboratorija za reprodukcijsku biologiju.